Постови

Privredni model Belorusije

U vreme kada skoro ceo Zapadni svet uvodi sankcije Republici Belorusiji, mi smo pripremili ovaj tekst u nameri da našim uvaženim čitaocima rasvetlimo privredni sistem Belorusije koji doprinosi trenutnom životnom standardu njenih građana kao i državnom suverenitetu. Privredni sistem Belorusije je baziran na tržišnom socijalizmu u kome vlada Belorusije kontroliše kretanje cena i stepen inflacije i ima pravo da nadzire i kontroliše rad privatnih preduzeća. Beloruski privredni sistem predstavlja spoj zapadnog i sovjetskog ekonomskog sistema. Najveće spoljno tržište za Belorusiju jeste Ruska federacija i ostale zemlje Evroazijske ekonomske unije gde izvozi svoje proizvode a odakle uvozi naftu i gas po daleko povoljnijim cenama od zemalja Evropske unije. Belorusija je danas najveći proizvođač poljoprivrednih traktora u celom svetu. Iz bivšeg Sovjetskog saveza (SSSR) Belorusija je nasledila izrazito razvijenu i jaku industrijsku i poljoprivrednu osnovu, kao i veoma obrazovan stručni kadar. Ži...

Politički kompas - srpski model 4x5

Politički kompas 4x5 je nova domaća verzija Političkog kompasa gde postoje isključivo dva ključna pitanja na osnovu kojih se vrši klasifikacija lica, koje je testirano sa ovom novom vrstom političkog testa, na "političkom spektru 4x5". Ovakav naziv je dobio zbog toga što je u političkom spektru uključeno 20 ideologija. Na kraju testiranja ispitanik će na osnovu rezultata moći da uvidi koja mu je ideologija najbliža prema sopstvenim političkim i društveno-ekonomskim gledištima. Prvo pitanje, je pitanje države, tačnije političkog sistema. Postoje 4 oblika političkog sistema koje ispitanik prilikom testiranja može da odabere. Svaki od tih sistema nešto oduzima (označeno sa oznakom "minus" (-))  i za uzvrat nešto daruje pojedincu ispitaniku (označeno sa oznakom "plus"(+))  na osnovu čega bi ispitanik trebalo da odabere jedan sistem koji je njemu najbliži. Klasifikacija političkih sistema na Političkom kompasu 4x5 je sledeća: A) Policijska država ( - sloboda  ...

Industrija mašina i traktora - IMT

Слика
IMT 2021. Industrija mašina i traktora a. d. (skraćeno IMT)  je fabrika poljoprivrednih mašina koja se nalazi na Novom Beogradu u bloku 64. Od 1955. do 2015. godine proizvedeno je ukupno 780 hiljada traktora. Rekord je ostvaren 1988. godine kada je proizvedeno 42.500 traktora i 35.000 priključnih mašina, a vrednost proizvodnje te rekordne godine je bila 600 miliona nemačkih maraka. Fabriku IMT u stečaju je kupio indijski gigant TAFE aprila 2018. godine. Istorijat IMT-a: - 1947. osnovana Centralna livnica, koja se tri godine kasnije udružila sa još četiri preduzeća iz istog područja formirajući Metalski zavod „Aleksandar Ranković“ .  - 1954. Metalski zavod je preimenovan u Industrija traktora i mašina - ITM .  -1954. država je donela odluku o otkupu licence za proizvodnju traktora američke marke Masi Ferguson - 1959. izvršena je rekonstrukcija i proširenje kapaciteta fabrike za proizvodnju 4.000 traktora godišnje - 1964. je počela proizvodnja traktora IMT 555 domaće k...

Novi srpski socijalizam

U svetu je talas novog socijalizma dobio na značaju u Latinskoj Americi početkom 21.veka, kao odgovor na amerikanizaciju i kapitalističku globalizaciju, sa ciljem da se latinoameričke države oslobode statusa ekonomskih kolonija i vrate nacionalne resurse u ruke naroda i države. U Srbiji, ideju novog socijalizma zastupa jedan manji broj intelektualaca a najistaknutiji su pravnik, filozof i bivši jugoslovenski reprezentativac u košarci Ljubodrag Duci Simonović i novinar i politikolog Milan Milenković. Povremeno u javnosti o tome govori i pozorišni reditelj Ljubiša Ristić. Od političkih partija ističe se nova levičarska opcija na političkom prostoru Srbije a to je Partija radikalne levice koju su 2020. godine, u začecima ere Kovida-19, osnovali Ivan Zlatić i Jovo Bakić. Ova partija se ističe po tome što je jedina koja se bavi pravima radnika u današnjoj Srbiji.. Ljubodrag Duci Simonović se zalaže za  nacional-komunizam  koji je politički pokret koji kombinuje elemente nacionalizm...

Pokretači promena u društvu

Kada posmatramo istoriju društvenih promena i revolucija možemo da primetimo da niži slojevi društva zapravo nisu inicijatori pobuna već su to viši slojevi društva. Oni podstrekavaju na nemire, izazivaju negativne reakcije nezadovoljnih pripadnika društva. Zbog čega je to tako? KOMENTAR AUTORA: Niži slojevi društva su po pravilu oni koji su nižeg materijalnog statusa, u čijim životima se nižu socijalne nepravde i čiji glas nezadovoljstva uglvnom niko ne čuje dok su ti glasovi individualni i neujednačeni. Mnogi od njih su se navikli na skroman način života bojeći se da ne izgube i to što imaju. Vladari ih drže u pokornosti povremenim davanjima i povremenim uskraćivanjima onoga što čini njihov svakodnevni život a to su potrebe kao što su: građanska, socijalna i politička prava, hrana, lekovi, obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna pomoć, normalni uslovi rada, čista životna sredina, medijski sadržaji itd. Viši slojevi društva su oni koji su materijalno situirani, imaju više slobodnog...

Pregovori o izbornim uslovima u Srbiji

U Srbiji se vlast i opozicija trenutno pripremaju za početak prolećnih pregovora 2021. o izbornim uslovima, slobodi medija, očuvanju višestranačke demokratije itd. uz posredstvo stranaca. KOMENTAR AUTORA: Prvo, ova opozicija, bez obzira da li je Vučićeva ili pripada strancima, nema ambicije koje se tiču vlasti. Njihov zadatak je da puste vladajuću stranku SNS da vlada dok god ima podršku širokih narodnih masa. Na prvi znak slabljenja Vučićeve vlasti,  Zapad će pronaći nove sluge koji će doći na mesto naprednjaka. Možda to bude neko iz opozicije ali je veća verovatnoća da će to biti neka frakcija iz Srpske naprdne stranke (SNS).  Drugo, trenutnoj opoziciji trebaju novi lideri, neukaljanji, bez "žutih" repova iz prošlih vremena dosovske vlasti. To će biti neko ko može da se odrekne Petooktobarskih političkih tekovina i ko će privući Vučićeve birače (penzionere, radnike i nezaposlene). Treće, opoziciji treba novi program koji neće biti bleda kopija naprednjačkog programa iz peri...

Kolektivna politička (ne)aktivnost mladih?

Danas, povodom Dana studenata (4.april), objavljujemo komentar na temu političkih aktivnosti studentske i ostale omladine. Veliki deo onih koji ne izlaze na izbore u našem društvu čine mladi ljudi. Dobro je poznato da su studenti oni koji su bili u prvim redovima velikih društvenih promena do sada. Međutim u poslednje vreme postavlja se pitanje da li su mladi dovoljno aktivni u političkim zbivanjima u Srbiji i regionu? KOMENTAR AUTORA: Nekada su mladi bili idealisti i sledbenici nekih ideologija u vreme kada su ideologije nešto značile kao u vreme borbe za nezavisnost srpske države, oslobođenja srpskih i južno slovenskih zemalja, između dva svetska rata i u vreme Hladnog rata pa do pada Berlinskog zida ili u Srbiji do Petog oktobra. Sve te ideologije su istrošene. Današnje generacije mladih drugačije razmišljaju. Dobro su shvatili političke zablude svojih roditelja i videli su šta im je to donelo kao npr. građanski rat u Jugoslaviji i procvat nacionalizma, neo-liberalna kapitalistička ...